hren

Google je objavio listu koja nikako ne može biti pohvalna, a tiče se zahtjeva o predaji privatnih podataka svojih korisnika koje primaju od državnih vlasti raznih zemalja svijeta. Tijekom prve polovice prošle godine, zabilježen je rekordan broj takvih zahtjeva.

Naime, samo u prvih šest mjeseci 2020. stiglo ih je 103.822 i to se odnosilo na ukupno 235.449 korisničkih računa. Izniman je to rast na polugodišnjoj razini, od čak 17.847 zahtjeva. Što se korisničkih računa tiče, riječ je o rastu od 34 posto u odnosu na posljednjih šest mjeseci 2019.

Ali, vratimo se u prošlost kako bismo bolje prepoznali situaciju i uvidjeli koliko se od 2011. toga promijenilo. Dakle, kroz jedno desetljeće. Tad se nakon prvih šest mjeseci predalo 25342 zahtjeva, a u drugoj 28562.

Već pet godina kasnije bilo je 76713 zahtjeva nakon prvih šest mjeseci i njih 74074 u drugih šest mjeseci. Zatim, u 2018. se radilo o 57.868 zahtjeva tijekom prve polovice godine, a odnosilo se to na 135.302 korisnička računa. Srećom, Google ne udovolji svima, ali većini da. Točnije, 76 posto zahtjeva je uvaženo.

Najčešće, traže se podaci o kretanju određene osobe, kako bi se utvrdilo gdje je bila u određeno vrijeme. Često se na taj način ne dokazuje samo krivnja već i nevinost pa Google ne odbija takve zahtjeve. Ipak, problematično je što vlasti traže i podatke o tome tko je pretraživao određene riječi.

Dakle, jasno je da bitka za privatnost još nije u pravom smislu tog značenja ni počela, još uvijek su korisnici na vjetrometini raznih prohtjeva i konstantno ispadaju najslabija karika. Stoga ne čudi porast služenja VPN alatima kako bi se prikrile IP adrese i razni drugi detalji prilikom surfanja internetom.

Ali, to su sve načini zaštite iz "kućne radinosti", vrijeme je da se na razini istih tih vlasti donesu konkretniji zakoni koji bi štitili privatnost građana u online prostoru.

Izvor: Ictbussines.hr


KOMENTARI:

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij