hren
 
Vedran Duvnjak, ravnatelj Agencije za upravljanje državnom imovinom, kazao nam je da je Hrvatski fond za privatizaciju, koji će funkcionirati još do 31. ožujka ove godine, proveo najveći dio mjera koje se odnose na šest od 17 tvrtki Splitsko-dalmatinske županije koje su bile tema famoznog sastanka između sindikata i ministara održanog 17. ožujka 2010., a za čije je rješavanje problema bio zadužen HFP ili je tu zadaću dobio naknadno.

Sukladno zaključcima s tog sastanka, Željezari Split trebalo je osigurati žicu koja je bila u posjedu tvrtke Trast, što je i učinjeno te je ta žica prerađena, a ti su proizvodi prodani. Duvnjak nam nije htio potvrditi informaciju prema kojoj Željezara Split uskoro ide u stečaj, no pouzdane informacije govore da će se to dogoditi u roku od mjesec dana, a radnici su navodno pristali na takav scenarij dijelom i zbog toga što će ipak dobiti veći dio novca na ime otpremnine. Naime, oko 12 milijuna kuna uprihođenih prodajom prerađene žice ići će za otpremnine zaposlenika Željezare koji su, čini se, odustali od daljnje borbe za opstanak tvornice.

Prisilna naplata od Poljaka

Vedran Duvnjak rekao nam je da su propali pokušaji dogovora s poljskim Zlomrexom o bilo kakvom modelu koji bi omogućio pronalaženje novog vlasnika, te da je HFP pokrenuo prisilnu naplatu 82 milijuna kuna od poljske tvrtke. Podsjetimo, Poljaci su kupili tvrtku prije četiri godine, no globalna kriza uskoro je potkopala njihove poslovne planove i proizvodnja je stala, a vlasnici Zlomrexa nisu pristajali na prijedloge HFP-a da se, uz prebijanje potraživanja s obiju strana, jednostavno povuku iz tvrtke kako bi se mogao provesti novi natječaj.

Radnici Željezare organizirali su i štrajkove glađu kako bi se riješio problem tvrtke, no sada se čini da je toj priči došao kraj. Tako će Željezara Split ići u stečaj, radnici će dobiti dio otpremnine i prije stečaja, a tek treba vidjeti hoće li uspjeti stečaj s preustrojem. Riječ je o tome da postoji mogućnost da Petar Pripuz, vlasnik CIOS-a, tvrtke koja se bavi preradom otpada, u stečaju s preustrojem unajmi taj objekt ili da nakon stečaja i novog javnog natječaja pokrene proizvodnju, ali još se ne zna koliko je to sigurno.

U svakom slučaju, tvrde naši izvori, budući proizvođač morat će udovoljiti strogim ekološkim kriterijima kako budući pogon − bez obzira na to hoće li to biti Željezara − ne bi zagađivao okoliš. Prema sada dostupnim informacijama, ako bi Pripuz na bilo koji način nastavio s proizvodnjom, radna mjesta u toj bi tvrtki našlo oko 200 ljudi. U sindikatima Željezare za sada ne žele komentirati takve najave, , a Ozren Matijašević, predsjednik HUS-a, rekao nam je kako i on ima informacije da se razgovori između HFP-a i sindikata Željezare Split kreću u tom smjeru, ali da ne zna je li postignut dogovor.


Staklenici i Dalmacijavino
Predsjednik Agencije za upravljanje državnom imovinom rekao nam je i da su provedeni zaključci vezani uz Kaštelanske staklenike, koji su prodali dio nekretnina HAC-u i tako dobili novac potreban za nastavak poslovanja, a raspisan je i natječaj za privatizaciju. Za Dalmacijavino je, napominje Duvnjak, pokrenut postupak izmještanja tvrtke iz Gradske luke, a Upravni odbor HFP-a Vladi je uputio prijedlog za raspisivanje natječaja za njezinu privatizaciju.

Nema spasa za Imotu i Trimot
Za Imotu i Trimot također su raspisani natječaji, ističe Duvnjak, ali nema interesanata za kupnju tih tvrtki. Iako to Duvnjak također ne želi potvrditi, i tim poduzećima vjerojatno slijedi stečaj, koji vjerojatno neće donijeti preustroj, što će značiti da će radnici trajno ostati bez posla.

Adriachem bez kupaca
Kad je u pitanju Adriachem, Duvnjak kaže da su također ispunjene sve odredbe iz Zaključaka, prema kojima je trebalo imenovati direktora i upravu, uputiti požurnicu Gradu Kaštela na postupak izmjene GUP-a, te osigurati plaće radnicima dok traje postupak privatizacije. Problem je samo u tome što se nitko nije javio na natječaj za privatizaciju pod posebnim uvjetima, što nije čudno zbog velikih obveza te kompanije za čije proizvode investitori procjenjuju da neće imati prođu na tržištu. Stoga se čini da i ovoj tvrtki ne preostaje ništa drugo nego stečaj, no posao bi naknadno ipak moglo zadržati 80 djelatnika, jer je tvrtka AD Brodovi već izrazila ozbiljne namjere da na tome mjestu pokrene proizvodnju.

Izvor: Slobodna Dalmacija


KOMENTARI:

Stari Komentari (8)

  • (Gost_5039)

    bravo HDZ

    oko 8 godina prije
  • (Gost_2147)

    ahahaha a nekome će bit lipo

    oko 8 godina prije
  • (Gost_2487)

    Prestanite s muteži!

    oko 8 godina prije
  • (Gost_121)

    Jadni radnici i njihove obitelji na celu sa duvnjacima koji ce snjima upravljat po stocarskom nacelu zaposljavanja do kraja treceg miseca jer ce rastanak i pauza do novi izbora jednim i drugim tesko pasti zato snjima njezno i tiho da kojim slucajem prijevremena ne zableju.

    oko 8 godina prije
  • (Gost_5059)

    Dragi moji željezarci jemate sriću kad partite na biro da vas naša Jaca sve zaposli za pastire.Tako vam i triba jer ste dokazali da ste svi ovce kad ste dozvolili da vam obitelji ostanu bez kruva.Šta znate možda će i barba župan čakod pomoć.Oče on voli on obećat,a sami znate da je obećanje ludo radovanje.

    oko 8 godina prije
  • (Gost_2405)

    adeze gre daje. ča je priživilo 90-te....
    endem

    oko 8 godina prije
  • (Gost_5122)

    A vesele se kojekakvim otpremninama,da se mogu rjesiti dosada nagomilanih problema,bar jednim djelom(zajmovi,krediti,dugovi......)Kad to nestane poceti ce ponovno sa kojekakvim glupostima,a sad dopustaju gasenje tvornice ,koja ce vjerovatno posluziti za lokaciju novog trgovackog centra ili gradnju stanova!!

    oko 8 godina prije
  • Željezara (Maitre)

    Željezara je izgubila svoj smisao kad se ukinulo rezalište kao izvor sirovina.Tada se javlja inflacija troškova jer su transport sirovina trebali ukalkulirati u svoj proizvod.Ona bi imala smisla kad bi proizvodili nešto sa extra profitnom vrijednošću te na taj način kompenzirati troškove transporta sirovina.Odavno su oni trebali preći na tehnologiju električnog luka za taljenje.
    U slabo industrijaliziranom okolišu možda ih je mogla spasiti proizvodnja armaturnih dijelova u suradnji sa cementarom-kao prenapregnute armirane betonske konstrukcije.Političke elite nisu imale sluha niti vizije jer za razliku od njih radnici ne žive od sranja slova.
    Možda je ovo pouka radnicima da kao što oni razmišljaju kako nahraniti svoju porodicu tako počmu razmišljati i o političarima.Individualna politička zapošljavanja ne riješavaju probleme
    velikog broja ljudi ili kao što oni kažu masa ljudi,puk.

    oko 8 godina prije
Komentiranje je moguće smo putem facebook komentara
 


  Pokrovitelj rubrike Gospodarstvo - Cemex Hrvatska